BIZnews

2015. godina će biti pozitivna za Centralnu i istočnu Evropu

Jači ekonomski rast u eurozoni, ˝kvantitativne olakšice˝ Europske centralne banke i niža cijena nafte stvaraju povoljne opće uvjete

Pritisak za dalju fiskalnu konsolidaciju u mladim zemljama članicama Europske unije se smanjuje

Unicredit Bank

Nedavno povećanje ekonomskog rasta u eurozoni koje bi se trebalo čvrsto održati na 1,4 procenata u 2015. godini, odnosno na 1,8 procenata u 2016. godini, trebalo bi osigurati da 2015. godina bude još jedna dobra godina za Centralnu i istočnu Europu.

Ovo je jedna od ključnih poruka posljednje publikacije CEE Quarterly, koju svakog tromjesečja objavljuje istraživački odjel UniCredita – UniCredit´s Economics & FI/FX Research i koja je posvećena ekonomskim aktivnostima u regiji. Ekonomski oporavak u eurozoni će posebno pozitivno utjecati na izvoz iz regije, dok bi ˝kvantitativne olakšice˝ Europske centralne banke trebale stimulirati kapitalne tokove i istovremeno održati troškove finansiranja niskim. Višak ponude i slabija potražnja će vjerovatno neko vrijeme zadržati cijenu nafte nižom, što bi trebalo pružiti poticaj raspoloživim prihodima i potrošnji.

Reforme i osnovni pokazatelji su od ključnog značaja za brži rast

Povoljno vanjsko okruženje također pruža lokalnim centralnim bankama priliku da duže vrijeme zadržavaju kamatne stope na rekordno niskim razinama, prolongirajući prilagodljivu monetarnu
politiku. Niski troškovi finansiranja mogli bi omogućiti fiskalnu podršku, posebno u zemljama u
kojima su državni deficiti i dug na umjerenim razinama. ˝No, neće sve zemlje Centralne i istočne Europe moći u istom obimu iskoristiti povoljne uvjete˝, naglasio je Lubomir Mitov, glavni
ekonomista UniCredita za Centralnu i istočnu Europu.

˝Zemlje sa stabilnim osnovnim pokazateljima i naprednim reformama imat će veću korist od trenutne situacije.˝Te zemlje (zemlje Centralne istočne Europe, koje su članice EU) su Baltičke države, Poljska, Slovačka, Slovenija, Republika Češka i Mađarska koje su se priključila Europskoj uniji 2004. godine, kao i Bugarska i Rumunija koju su postale članice Europske unije 2007. godine.

Ove izvozno orijentirane zemlje Centralne i istoče Europe – članice Europske unije bi trebale u
najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti svoje konkurentske prednosti i blisku ekonomsku vezu sa
Njemačkom. Kao rezultat toga, realni rast BDP-a bi se trebao ubrzati za 2-3 procenta ove
godine, izuzev Poljske gdje će rast nadmašiti 3 posto.

Međutim, čini se nerealno u ovom trenutku očekivati veće stope rasta bez snažnijeg oporavka u eurozoni. Iako mnoge ekonomije zemalja Centralne i istočne Europe koje su članice Europske unije sada imaju negativne stope inflacije,
malo je vjerovatno da će se primijetiti neki održivi deflatorni scenarij. Razlog za to je činjenica da je pad inflacije u najvećoj mjeri uzrokovan jeftinom naftom i smanjenjem reguliranih cijena, čiji su efekti uglavnom iscrpljeni.

Čini se da su potrošačke cijene već dostigle minimum, ali bez obzira na to, inflacija će ostati značajno niska u sljedećoj godini.

dsds

Sa budžetskim deficitima i javnim dugovima na umjerenim razinama, te jačim ekonomskim rastom, čini se da nije potrebna snažnija fiskalna konsolidacija ove godine. Jedini izuzeci među zemljama Centralne i istočne Europe koje su članice Europske unije su Mađarska, koja još u
velikoj mjeri ovisi o stranim investitorima i ima visok nivo javnog duga i Bugarska, čiji je deficit naglo porastao prošle godine nakon spašavanja jedne velike privatne banke.

Iako je prognoza rasta jaka i otpornost na vanjske šokove raste, čini se da postignuta ravnoteža
nije održiva srednjoročno, ni u političkom ni u društvenom pogledu jer bi godišnji rast od 2 do 3 procenta u kombinaciji sa očekivanom niskom inflacijom značajno usporio ekonomsko približavanje regije ˝starim˝ članicama EU. Usporeno približavanje zauzvrat bi vodilo ka jačoj emigraciji u starije zemlje članice EU nauštrb potencijalnog rasta zemalja Centralne i istočne
Europe koje su članice Europske unije.

Kao posljedica toga, spori rast i nepovoljni demografski uvjeti bi trebali povećati troškove starenja do neodržive razine i stvoriti pritisak zemljama Centralne i istočne Europe koje su članice Europske unije da donesu teške političke odluke vezano za svoje penzione i zdravstvene sisteme. Međutim, teško da će se bilo koja zemlja suočiti sa ovim pitanjima dok god kratkoročno finansiranje izgleda sigurno.

Ukrajina i Rusija sa najslabijim rezultatima u regiji

Vanjski uvjeti su se snažno pogoršali za dva vodeća izvoznika sirovina u regiji. Ukrajina i Rusija ne pate samo od snažnog pada cijena sirovina, već su iz različitih razloga izgubile pristup inostranim tržištima. ˝Slabosti obje zemlje su očigledno počele prije konflikta u istočnoj Ukrajini i one su ukorijenjene u strukturalnim nedostacima i nepotpunim reformama˝, naveo je Lubomir Mitov.

Ukrajina je zbog ratnih šteta izgubila gotovo jednu desetinu svog ekonomskog potencijala. Iako novi program MMF-a može za sada spriječiti raspad, on nije dovoljan da potakne održivi ekonomski rast, sve dok se ne ostvari mir. Rusija se suočava sa drugim, ali ne mnogo lakšim izazovima: pad cijene nafte i prekinut pristup stranim tržištima zbog sankcija učinili su jasnim da država zavisi od nafte, gasa i eksternih priliva kapitala.

Povećani finansijski jaz je prisilio vlasti da dopuste da rublja snažno deprecira uprkos gubitku četvrtine deviznih rezervi. Obje zemlje će se suočiti sa recesijom ove godine, a ukrajinska ekonomija će se blago oporaviti 2016. godine.

Rizici: povećanje kamatnih stopa od strane Feda i intenziviranje borbi u Ukrajini

Unatoč općenito pozitivnoj klimi, ostaju značajni rizici: naprimjer, očekuje se da će američki Fed povećati kamatne stope krajem ove godine, što bi moglo negativno utjecati na globalnu sklonost rizicima i rezultirati stagnacijom ili obrtom kapitalnih tokova u Centralnu i istočnu Europu. Ovo bi moglo imati negativan utjecaj posebno na zemlje poput Turske, Hrvatske i Srbije, od kojih sve imaju značajne ekonomske neravnoteže i ovise o stranom kapitalu. Nedavno intenziviranje borbi u istočnoj Ukrajini predstavlja još jedan rizik koji bi mogao imati još veći utjecaj na regiju nego ranije, posebno zbog prekida u opskrbi energijom i daljeg zaoštravanja međunarodnih sankcija.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh