Zdravlje

Visoke temperature idealne za razmnožavanje bakterija i virusa: Ovo su znaci trovanja hranom

Simptome obično prate mučnina, povraćanje, bolovi u stomaku, proljev (vodenast, ponekad krvav), temperatura (38-39 stepeni Celzijusa), slabost…

Trovanje hranom - Jglobitelj.hr

Trovanje je posljedica konzumiranja hrane ili vode zagađene bakterijama ili virusima kojem doprinose prirodni i ljudski faktori. Visoke temperature i visoki stepen vlažnosti u toku ljeta stvaraju idealne uvjete za razmnožavanje patogenih bakterija i virusa koji uzrokuju kvarenje hrane, piše “Faktor“…

I sami smo odgovorni za trovanje namirnicama jer smo nepažljivi pri pripremanju ili odlaganju hrane, kupujemo je na nesigurnim mjestima koja nemaju sanitarnu kontrolu, ne peremo dovoljno voće i povrće, zaboravljamo na neophodnu higijenu ruku i svih površina koje dolaze u dodir sa artiklima.

Rizične grupe

U hranu podložnu kvarenju spadaju: jaja, meso, riba, mlijeko, majoneza, sladoled, kolači sa kremama. Rizik za ljetna trovanja predstavljaju i voće i povrće koje nije dobro oprano.

Ljetna trovanja hranom, odnosno infekcije probavnog sistema (gastroenteritis, enterocolitis) prate sljedeći simptomi: mučnina, povraćanje, bolovi u stomaku, proljev (vodenast, ponekad krvav), temperatura (38-39 stepeni Celzijusa), slabost i glavobolja. Simptomi obično prođu za dva do pet dana bez posljedica.

Treba napomenuti da teža klinička slika može biti prisutna kod tzv. rizičnih grupa: mala djeca, starije osobe, trudnice, osobe sa oslabljenim imunitetom ili težim hroničnim oboljenjima. Ukoliko proljev traje duže od pet do sedam dana, ili je u stolici prisutna krv, obavezno treba otići ljekaru. Konsultacija sa ljekarom je važna i kada se radi o maloj djeci jer ona brže dehidriraju nego odrasli.

Za ljeto su tipične infekcije uzrokovane raznim bakterijama, poput salmonele, stafilokoka, šigele, ešerihije coli… Razvoj i trajanje bolesti, kao i intenzitet simptoma, mogu biti različiti, ovisno o tome koja je bakterija uzročnik.

Na području naše zemlje, u najvećem broju slučajeva, oboljenje uzrokuju salmonela i stafilokok.

Infekcija salmonelom nastaje konzumiranjem zagađene vode ili hrane. Najčešće je prisutna u jajima, sladoledu, slatkišima s kremama koje su nekuhane, kao i u ostaloj hrani koja nije dobro termički obrađena. Simptomi nastaju naglo i to šest do 72 sata nakon infekcije, a karakterizira ih akutni bol u stomaku, povišena temperatura, mučnina, tečna stolica, a ponekad i povraćanje.

Uzročnik se dokazuje bakteriološkom analizom stolice. Odmah je važno početi sa simtomatskom terapijom koja uključuje nadoknadu tečnosti i elektrolita te dijetalnu prehranu. U težim slučajevima osoba se i hospitalizira.

Važno je napomenuti da je potrebno uraditi kontrolne analize stolice jer osoba može postati kliconoša.

Djelovanje toksina

Stafilokokne infekcije nastaju zbog djelovanja toksina koje luče stafilokoke dok se razmnožavaju u hrani (mlijeko, sladoled, mljeveno meso). Inkubacija je kratka – od jednog do šest sati. Karakterističan je nagli početak praćen povraćanjem i proljevom. Bolesnik je afebrilan, svjestan, ali krajnje apatičan i iscrpljen.

Liječenje se temelji na nadoknadi tečnosti i elektrolita, a prema antibiogramu, nakon pregleda stolice, mogu se ciljano uključiti antibiotici. Za razliku od infekcija salmonelom, stafilokokne infekcije traju puno kraće i imaju brži, potpuni oporavak.

Virusne infekcije (virusni gastroenterokolitisi, enteroviroze) ljeti su česte, a uzrokuju ih pretežno rotavirusi i enterični adenovirusi koji se unose putem hrane. I ove infekcije karakteriziraju povraćanje, vodene stolice i grčevi u stomaku. Mogu dovesti do teške dehidracije.

Ciljane terapije nema, a liječenje se temelji na tzv. simptomatskoj terapiji: nadoknaditi izgubljenu tečnost i elektrolite i početi dijetalnu prehranu koja neće opterećivati probavni sistem. Oporavak traje tri do pet dana.

Važan je dijetalni jelovnik

Kod svih ljetnih crijevnih infekcija, prvo i najvažnije u liječenju je rehidracija, odnosno nadoknada tečnosti i elektrolita koji se gube povraćanjem i proljevom. Nadoknada treba biti kontinuirana sa malim gutljajima, jer će unos prevelike količine odjednom samo dodatno opteretiti nadraženi želudac.

U početnoj fazi bolesti, prva dva dana preporučuje se uzimati čajeve (šipak, kamilica, kunica), zaslađenu i posoljenu vodu (u litar vode dodati sedam kašičica šećera i jednu soli) ili gotove pripravke za rehidraciju obogaćene solima, potom dvopek i rižinu vodu. Poslije postepeno uvoditi nemasnu supu, kuhanu rižu, mrkvu, krompir, jogurt, kuhano nemasno meso, sokove od svježeg voća i kompote.

Vodite računa o higijeni i roku trajanja namirnica

Najbolji način da spriječite ljetna trovanja hranom je pridržavanje određenih mjera opreza pri izboru i pripremi hrane, konzumiranju vode i drugih pića, ali i u održavanju higijene ruku. Evo nekoliko važnih savjeta:

  1. Ne kupujte hranu oštećene ambalaže.
  2. Provjerite rok trajanja namirnica.
  3. Obratite pažnju na čistoću u prodavnici hrane, kao i u restoranu.
  4. Ne kupujte mlijeko, sir, meso i jaja ako nemaju dokaz o pregledu sanitarne inspekcije.
  5. Prije pripreme hrane operite ruke vodom i sapunom, kao i posuđe, kuhinjske površine i pribor koji koristite pri pripremi jela.
  6. Dobro operite voće i povrće, posebno ono koje se neće termički obrađivati.
  7. Kuhajte hranu na odgovarajućoj temperaturi i dovoljno dugo.
  8. Svježe meso ne smije biti u dodiru sa namirnicama koje se konzumiraju bez prethodne termičke obrade, primjera radi s voćem i povrćem.
  9. Jednom odmrznuto meso nemojte ponovo zamrzavati.
  10. Ostatke hrane ostavite u frižider najduže dva sata nakon serviranja.
  11. Hlađenje i zamrzavanje: čuvajte namirnice na odgovarajućoj temperaturi. Svježu hranu stavite u frižider unutar dva sata. Meso koje nije zamrznuto potrošite u roku od dva dana (riba, perad) do pet dana (crveno meso). Meso treba biti pažljivo zamotano ili spremljeno u plastične kutije kako bi se spriječilo curenje sokova mesa i kontakt s drugom hranom.
  12. Nemojte piti nepasterizirano mlijeko i sokove.
  13. Nemojte piti higijenski sumnjivu vodu – kuhajte je da vri pet do 10 minuta.
  14. Djeci jogurte i kašice otvorite neposredno prije jela, a dio obroka koji nije pojelo, ne ostavljajte za poslije.

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh