Sudeći po njihovoj studiji, blaga neraspoloženost djeluje kao alarmantan signal za naše tijelo koje potiče fokusiranije procesuiranje misli u teškim situacijama čime, naprimjer, na brži i efektivniji način možemo riješiti neki problem, piše “Daily Mail”.
Negativne emocije poput straha, srama ili gađenja su jako korisne jer nam pomažu prepoznati, izbjeći ili nadvladati opasne ili rizične situacije.
Za ljutnju kažu da poboljšava našu memoriju i da su nam mišljenja i procjene puno vjerodostojnije i jasnije kad smo neraspoloženi. To znači i da lakše prepoznamo kad nam neko laže.
Istraživači ističu i da se oni koji su ljuti više trude i da, primjerice, tačnije rješavaju testove te su bolji u uvjeravanju druge osobe u svoje mišljenje. Zanimljivo je i da smatraju da je tuga svojevrsni produžetak kreativnosti i da zbog toga mnogi muzičari toliko pjevaju o prekidima i teškim životnim iskustvima.
Suprotno opštem vjerovanju, osjećati se dobro baš cijelo vrijeme ne znači nužno i biti dugoročno sretan.
“Veličajući sreću i negirajući prednosti tuge, postavljamo sebi nedostiživ cilj. Na tom putu možemo samo osjećati još više razočarenja, a i depresiju”, navedeno je u studiji, prenosi “Index“…
Loading ...