Zdravlje

Opasna pristranost – Šta doktori ne znaju o lijekovima koje vam prepisuju?

Pristranost u objavljivanju znanstvenih istraživanja prilično je česta pa ni sami liječnici katkada ne znaju kakve lijekove prepisuju svojim pacijentima

No image - Haber.ba


Lijekovi (Foto: Arhiva)

Kada dođete liječniku zbog određenog zdravstvenog problema, on vas pregleda, postavi dijagnozu i prepiše vam odgovarajući lijek. Vi kao pacijent koji ima povjerenja u svojega liječnika, uredno pijete taj lijek jer želite ozdraviti. No, što ako ste dobili potpuno pogrešan lijek koji može prouzročiti više štete nego koristi? Što ako toga nije svjestan niti vaš liječnik koji vam je lijek prepisao u najboljoj namjeri jer vjeruje da je riječ o učinkovitom lijeku?

Nije ugodno za čuti, ali takve stvari se događaju. Ako se pitate kako je to moguće, odgovor je zapravo jednostavan – pogreška pristranog objavljivanja. Plasiranju bilo kojeg lijeka na tržište prethodi niz istraživanja kako bi se dokazala njegova djelotvornost. Rezultati istraživanja, ali i procesi vođenja samih istraživanja, objavljuju se u znanstvenim časopisima, ali i drugim publikacijama znanstvene literature. I tu dolazimo do problema – u znanstvenoj literaturi znatno češće se objavljuju rezultati onih istraživanja koja su dokazala djelotvornost određenoga lijeka. S druge pak strane, istraživanja koja pokažu negativne rezultate, vrlo rijetko budu objavljena. To je učestao problem u znanosti i ne događa se samo u medicini, ali upravo je medicina ono područje koje nam je najzanimljivije jer je usko vezano za naše zdravlje.

Dakle, u znanstvenoj literaturi najčešće se mogu pronaći samo ona istraživanja koja su dala pozitivne ocjene za određeni lijek, ali je gotovo nemoguće pronaći ostala istraživanja koja su pokazala da taj isti lijek nije toliko učinkovit, odnosno da je možda čak i štetan. Liječnici koji propisuju lijekove svojim pacijentima o njihovoj djelotvornosti informiraju se upravo u znanstvenoj literaturi, ali problem je što tamo neće pronaći negativne učinke određenog lijeka jer se to najčešće ne objavljuje. U konačnici, zbog nedostatka svih informacija, oni pacijentima prepisuju lijekove vjerujući u njihov pozitivan učinak, ali ne znaju da ti isti lijekovi mogu možda prouzročiti i štetu.

Apsurd u medicini koja je zasnovana na dokazima

Na problem izdavačke pristranosti više puta ukazao je i Ben Goldacre, ugledni britanski liječnik, popularizator znanosti te autor vrlo uspješne knjige ‘Loša znanost’. Kako tvrdi, apsurd je da se takvo što događa u samoj srži medicine koja je zasnovana na dokazima. Priznao je kako je i sam bio žrtva loše informiranosti.

‘Svojedobno sam pacijentu prepisao lijek reboksetin. To je antidepresiv. Ja sam doktor štreber tako da sam pročitao sva moguća istraživanja o ovom lijeku. Pročitao sam jedno objavljeno istraživanje koje je pokazalo da je reboksetin bolji od placeba te još tri objavljena istraživanja koja su pokazala da je dobar koliko i drugi antidepresivi. Budući da moj pacijent nije dobro reagirao na druge antidepresive, pomislio sam – reboksetin je jednako dobar, mogu pokušati s njim. Međutim, ispostavilo se da sam bio obmanut’, otkrio je Goldacre.

Naknadnim proučavanjem doznao je da je objavljeno sedam ispitivanja u kojima se reboksetin uspoređivao s placebom, odnosno šećernom tabletom: ‘Jedno od njih je bilo pozitivno i to je ispitivanje objavljeno. No šest ostalih istraživanja je bilo negativno i ona nisu objavljena. Dakle, objavljena su tri ispitivanja koja uspoređuju reboksetin s drugim antidepresivima, a u kojima je reboksetin podjednako dobar. Međutim skupljeno je tri puta više valjanih podataka o pacijentima, a oni pokazuju da je reboksetin lošiji od tih drugih lijekova i ta ispitivanja nisu objavljena!’

Istraživanja ‘izgubljena u prijevodu’

Goldacre smatra kako je pristranost u objavljivanju istraživanja prilično česta te da u velikoj mjeri utječe na svaki dio medicine: ‘Prosječno, polovica svih istraživanja se ‘izgubi u prijevodu’, a mi znamo da će pozitivni nalazi biti dva puta češće objavljeni nego negativni… Ako netko provede deset istraživanja, ali objavi samo onih pet koja su dala dobre rezultate, odnosno one koja su potvrdila željene učinke, onda imamo problem koji u konačnici utječe na pacijente.’

A zašto su izdavači uopće pristrani u objavljivanju rezultata istraživanja? Na ovo pitanje ne postoji jednostavan odgovor. Naravno, svima najprije pada napamet utjecaj farmaceutske industrije i to je u određenoj mjeri istina. Farmaceutske kompanije često financiraju istraživanja i njima je u interesu da se objave ona s pozitivnim rezultatima, dok negativna istraživanja nerijetko žele zataškati i pustiti da padnu u zaborav.

No, nije problem samo u moćnoj industriji lijekova. U izdavačkoj pristranosti sasvim sigurno veliku ulogu igra i psihološki element. Naime, u prirodi je čovjeka da je skloniji stvarima koje može povezati, odnosno potvrditi pa se u takvim okolnostima čini logičnije objaviti ona istraživanja koja potvrđuju djelotvornost određenih lijekova, a zanemariti negativna istraživanja, odnosno ona koja nisu uspjela dokazati učinkovitost nekog lijeka na određenu bolest.

Sve ovo, naravno, ne znači da treba izbjegavati lijekove pod svaku cijenu. Zahvaljujući iscrpnim istraživanjima tijekom proteklih desetljeća, dobili smo lijekove koje liječe čitav niz različitih bolesti – od obične glavobolje do složenijih bolesti poput karcinoma. Dakle, djelovanje farmaceutske industrije ima smisla, a na liječnicima je da se dobro informiraju o svakom lijeku koji prepisuju pacijentima.

(tportal)


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh