BiH

BiH zaostaje u naučnim dostignućima

Na današnjoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99″ u Sarajevu zaključeno je kako mladi ljudi u Bosni i Hercegovini nemaju motivacije, podsticaja niti prinude da se bave naukom a dio odgovornosti za takvo stanje snose političke strukture, te akademska zajednica koja djeluje u zemlji, javlja Anadolu Agency (AA).

No image - Haber.ba

Govoreći kao uvodničar na temu današnje sesije “Nauka i njeno vrednovanje – BiH i ostatak svijeta”, akademik Kemal Hanjalić kazao je kako BiH ima potencijal za bavljenje naučnom djelatnošću.

“Danas imamo preko 40 visokoobrazovanih institucija od kojih 20 i više imaju naziv “univerzitet” i to je značajan potencijal mladih ljudi koji se mogu usmjeriti ali je potreban podsticaj kao i prinuda. Veliki broj mladih ljudi luta a nema motiva, podsticaja niti prinude”, kazao je Hanjalić.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ona prema riječima Hanjalića zaostaje za drugim svjetskim zemljama u naučnim dostignućima.

“Htio bih da podsjetim da smo mi svjedoci brzog porasta znanja i novih otkrića, klimatskih promjena, stalnih promjena društveno-ekonomskih odnosa i ogromne kompeticije zemalja u naučnim dostignućima i razvoju novih tehnologija”, istakao je postavljajući pitanje “šta BiH kao mala zemlja u specifičnim uslovima može da uradi kada je riječ o nauci”

“Prvo pitanje je: ima li nauke uopšte u BiH? Ako je ima, treba li nam? Ako nam treba, kakva? Ko treba da se bavi naukom”, poručio je Hanjalić.

Kada je riječ o finansiranju nauke i naučnih istraživanja u BiH, kako je istakao Hanjalić, ono je u zemlji “bolna tačka”. Ipak, kako je kazao, i bez velikih finansijskih sredstava moguće je napraviti pomake u domenu nauke.

“Ako pogledamo tokom 17. i 18. stoljeća, ko je finansirao Isaka Njutna? Dosta se toga radilo iz znatiželje a postepeno su sazrijevali društveni odnosi pa su se osnivale akademije nauke koje su okupljale naučnike. Bez velikih sredstava se ne mogu dostići veliki rezultati, ali postoji niz oblasti u kojima se može skromnim sredstvima pomoći. Danas se i siromašni naučnici mogu baviti naukom kompjuterskim putem”, kazao je Hanjalić.

Napominjući kako je nauka na društvenim marginama, akademik je dodao kako tome ide i prilog i činjenica kako u bh. medijima nauka nije dovoljno zastupljena. Govoreći o tome, Hanjalić je naveo primjer iz Holnadije.

“Nevjerovatno je kako malo o nauci ima i u našim medijima. Na katolički Božić 24. decembra, u udarnom terminu u 8 sati navečer na jednoj od najgledanijih holandskih nacionalnih televizija prikazuje se naučni kviz u kojem učestvuju timovi. Pitanja su objavljenja unaprijed u novinama, dakle to je svima dostupno i to je zanimljivo takmičenje”, rekao je Hanjalić, dodajući kako podsticaj medija znači jako puno u cilju opredjeljivanja mladih ljudi da se bave naukom.

Osnove tehnologije, istakao je Hanjalić, leže u prirodnim, tehničkim, medicinskim i drugim naukama koje je potrebno istraživati.

“Nemamo tražnje za naukom, industrija je takva. Naravno da je najveća odgovornost na vladajućim strukturama da organizuju, podstiču i prepoznaju prioritete. Ima puno krivice i na akademskoj zajednici također”, zaključio je akademik Hanjalić, prenosi Anadolu Agency.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh