BiH

Izložba, predavanje i film na Krugu 99: O logorima u BiH se ne zna dovoljno

Povodom podizanja svijesti javnosti o žrtvama torture u BiH, bivšim logorašima, na Krugu 99 danas je izložbom kroz 88 fotografija prikazan “život” logoraša u logorima širom zemlje

No image - Haber.ba

Današnja sesija Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 bila je posvećen temi “Pravda za logorše – žrtve torture, žrtve sistema”, a poručeno je kako javnost nije dovoljno upoznata sa svim logorima koji su postojali u BiH tokom rata, prenosi Anadolu Agency (AA).

Povodom podizanja svijesti javnosti o žrtvama torture u BiH, bivšim logorašima, na Krugu 99 danas je izložbom kroz 88 fotografija prikazan “život” logoraša u logorima širom zemlje. Na potresnim fotografijama prikazane su slike logoraša iz logora Omarska, Trnopolje, Sanakeram kod Sanskog Mosta, “živa lomača” u Višegradu, logor Gimnazija, Drmaljevo u Velikoj Kladuši, Manjača kod Banja Luke i mnogih drugih. Pored toga, fotografije su obuhvatile i grobnice širom BiH, Tomašicu kod Prijedora, Goricu kod Brčkog, Hrastovu glavicu, Farmu kod Brčkog i druge.

Pored toga, prisutni su pogledali i dio dvosatnog dokumentarnog filma “Logori smrti”.

“Cilj nam je predstaviti torturu nad logorašima u cijeloj BiH. Zemlja je u teškoj situaciji kada populacija logoraša mora biti ovoliko prisutna u medijima i među građanima, ne s ciljem da bi mi pričali o suživotu i toleranciji. Nažalost, mi moramo dokazivati ko smo, šta smo, koja su naša prava, za šta se moramo boriti”, kazao je predsjednik Saveza logoraša u BiH Jasmin Mešković dodajući kako entitetske i državne institucije BiH moraju shvatiti nužnost donošenja Zakona o pravima žrtava torture.

Prema njegovim riječima, donošenjem zakona bio bi poznat konačni broj logoraša u BiH.

Bivša novinarka francuskog lista “Le Monde”, koja je bila i glasnogovornica glavne tužiteljice Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju Carle del Ponte Florence Hartmann izjavila je kako je pravda za logoraše neophodna.

“Bilo je dosta istraživanja u haškom sudu, ali se ne zna dovoljno o logorima. Torture koje su vođene u njima i ubijanja su označeni kao zločin protiv čovječnosti. Počinitelji su osuđeni, dio ih je još na suđenju. Uvijek zaboravimo da jedan dio logora nikada neće biti dokumentovan. Bilo je puno privatnih, malih logora za koje, ako niko nije preživio, nikad nećemo znati”, kazala je Hartmann.

Istakla je kako veliki problem predstavlja činjenica da preživjeli još uvijek na području mnogih dijelova BiH nemaju obilježena mjesta stradanja.

“To izaziva patnju preživjelih koji žele obilježiti, odati počast bivšim logorašima. Kao novinarska u to doba, zahvaljujući nekim stranim novinarima, nešto iz tih priča izašlo je iz Prijedora. To je otvorilo shvatanje o tome šta se desilo, doprinijelo je da se logori zatvore. Puno je logoraša prebačeno negdje drugo i daleko je bilo od kraja priče”, naglasila je.

Da bi javnost bila upoznata sa logorima sa područja cijele BiH, filma “Logori smrti” obuhvatio je najveći dio njih, od Sarajeva preko istočne Bosne, Semberije do Hercegovine, istakao je autor filma Avdo Huseinović.

“Ovaj film je za mene bio nakomplikovaniji, obrađuje područje cijele BiH, kao putopis. Do sada smo imali preko 20 projekcija filma širom BiH. Ono što me najviše pitaju ljudi jeste: Kako si mogao sve to slušati, te jezive priče i snimiti? Pitam se je li moguće da živ čovjek može preživjeti takve muke, a proganja me i pitanje može li čovjek drugom čovjeku nanijeti takve muke”, naglasio je Huseinović.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh