BiH

Mirsad Duratović – "Nakon Tomašice niko nema pravo da kaže da se u Prijedoru nije desio genocid!"

Stravični prizori iz Tomašice, najveće masovne grobnice u Europi nakon II svj. rata, su uzburkali svjetsku javnost, i ponovo otvorili mnoga neriješena pitanja o statusu i položaju žrtava genocida i njihovih porodica. O tome kakav je njihov položaj i život u manjem bh. entitetu, te koliki je značaj otkrića ovog masovnog stratišta Bošnjaka i Hrvata, razgovarali smo s Mirsadom Duratovićem, predsjednikom Udruženja logoraša „Prijedor 92“.

No image - Haber.ba


Mirsad Duratović (Foto: Facebook)

Razgovarao: Nedim Botić

Haber.ba: Poštovani gdine Duratoviću, kako Udruženje logoraša komentariše otkriće grobnice u Tomašicama?

Duratović: Kao prvo otkrićem grobnice Tomašica prekinut će se već dvadesetogodišnja neizvjesnost, patnja i bola porodica koje tragaju za svojim nestalim članovima porodica. Konačno će duše šehida naći smiraj, a njihove porodice imati mjesto gdje će moći da im prouče Fatihu.

Druga važnost ove grobnice je da će ona postati krunski dokaz u procesima dokazivanja počinjenog genocida u Prijedoru. Nakon Tomašice niko nema pravo da kaže da se u Prijedoru nije desio genocid.

Šutnja medija, vlasti i nadležnih organa, kako lokalnih u Prijedoru tako i u čitavom entitetu, je još jedan dokaz da ova lokalna zajednica krije istinu o počinjenim zločinima od svojih građana, također dokaz je to da lokalna zajednica nije spremna da se suoči sa svojom prošlošću i da će uprkos svim dokazima razgovor o počinjenim zločina nad svojim sugrađanima nesrpske nacionalnosti da ostane tabu tema u Prijedoru.

Haber.ba: Svakako da Vam je bolno ponovo evocirati uspomene o svemu što se dešavalo. Kako porodice žrtava proživljavaju ove trenutke, i koja im je pomoć najpotrebnija?

Duratović: Ovo je jedno veliko olakšanje za porodice koje traže svoje poslednjih dvadeset godina. Nakon svake protekle šehidske dženaze strah je postajao veći, strah da svoje nestale nikad nećemo pronaći, a to je nešto što je najveća bol i strepnja porodica nestalih. Porodice sad svoju borbu nastavljaju dalje, a to je privođenje ruci pravde svih onih koji su na bilo koji način odgovorni za postojanje Tomašice i u tom smjeru im je potrebna najveća pomoć.

Međutim uzimajući u obzir činjenicu da su porodice ubijenih i nestalih civila Prijedora svih ovih godina unazad uglavnom bile ostavljene same u svojoj boli i potrazi za svojim nestalim, te bivale prinuđene da same prikupljaju sredstva za ubrzanje ekshumacija koje treba okončati prije zime, mislim da će i ovaj poslednji zadatak i obavezu prema svojim šehidima morati sami obaviti i ne sumnjam da će to na najbolji mogući način i uraditi.

Haber.ba: Kakav je položaj povratnika Bošnjaka u RS, a posebno porodica nestalih, te preživjelih žrtava rata?

Duratović: Žrtve zločina nesrpske nacionalnosti u ovom entitetu nisu priznate kao takve. Sva zakonska rješenja su diskriminatorska prema tim žrtvama i onemogućavaju im stjecanje statusnih prava u ovom entitetu. U izvještajima Vlade RS o broju nestalih i ubijenih iz ovog entiteta uopće se ne spominju žrtve ne srpske nacionalnosti.

Žrtvama zločina se ne dozvoljava obilježavanje mjesta stradanja i zatočenja, zabranjuju im se pojedine komemoracije pa ide se čak dotle da se njihove komemoracije nazivaju pogrdnim imenima. Sve ove pojave nažalost ostaju bez zvanične osude državnih institucija, ali i onih koji bi trebali da stanu u zaštitu ovih žrtava rata što opet daje prostor  onima koji to čine da ta diskriminacija iz dana u dan bude sve izraženija.

Haber.ba: Po Vašem mišljenju, da li se i kako može popraviti postojeće teško stanje?

Duratović: Državne institucije trebaju da stanu u zaštitu žrtava rata te da se na državnom nivou  donesu zakonska rješenja koja će sve žrtve rata tretirati jednako bez obzira gdje one žive, u kom dijelu Bosne i Hercegovine i kojoj nacionalnoj grupi pripadaju. Zatim sve organizacije za zaštitu ljudskih prava trebaju da sa deklarativne podrške pravima žrtava rata pređu i na  konkretne korake u tom smjeru.

Same osude određenih pojava neće popraviti jako loš položaj žrtava rata. Kada su u pitanju bošnjačke žrtve rata u manjem bosanskohercegovačkom entitetu tu treba bošnjačka politika da odlučnije nastupi u zaštiti njihovih prava jer ipak su i te žrtve nastale u procesu stvaranje ove države, a ne samo one koje danas žive na području Federacije BiH.

(haber.ba)


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh