Kultura

Kultura – Dan otvorenih vrata Makove hiže u Stocu (FOTO)

Fondacija Mak Dizdar proteklu godinu intenzivno je plasirala izuzetno vrijedne kulturne događaje i projekte skrenuvši pažnju medija i javnosti koja se okupila iz nekoliko gradova Bosne i Hercegovine na prvi Dan otvorenih vrata Makove hiže u Stocu, muzejsko-galerijskog centra Fondacije.

No image - Haber.ba


(Foto: haber.ba)

“Makova hiža nije rodna kuća ni grob Maka Dizdara, nego je zamišljena kao nešto mnogo suptilnije: mjesto na kojem boravi Makov duh, koji ovdje živi u njegovim rukopisima, u njegovim knjigama i bilješkama, ali i u svakoj pjesmi i riječi koju je napisao. I to je ono što, nadamo se, i svi posjetioci mogu doživjeti u Makovoj hiži.
Osim toga, «Makova hiža» je zbog Makovog odnosa prema kamu, tj. stećcima, ujedno i dom umjetnosti stećaka. Ne samo u naučnom obliku, kroz literaturu o stećcima i srednjovjekovnoj Bosni u biblioteci Makove hiže, već i kroz umjetnost inspirisanu ovim jedinstvenim srednjovjekovnim kamenim gromadama. Jer, kao što je i Mak svojim djelom nastojao dokazati, stećci nisu samo historijski kuriozitet, već i umjetnička i literarna djela. Širenje svijesti o toj činjenici je jedna od glavnih zadataka što ih je sebi postavila Fondacija i njen stolački centar, Makova hiža,” kazao je Gorčin Dizdar, predsjednik Fondacije Mak Dizdar. 

Cjelodnevni program mogao se pratiti u cijeloj Bosni i Hercegovini putem radijskog prenosa i televizijskih reportaža, a uživo je kulminirao u povjetarcu koji je naprosto raznosio emocije iz vrlo nadahnutih govora, prof. Besima Spahića člana Programskog savjeta Fondacije, Aleksandre Savić, idejnog tvorca kulturno-turističkog projekta Srce Hercegovine i Gorčina Dizdara, u kojima su se svi kao po dogovoru sjedinili u sjećanju i poštovanju na gospodina Envera Dizdara koji je bio začetnik ideje Makove hiže. 
.
“Po očevoj liniji vodim porijeklo iz Stoca te sam zbog toga posebno dirnut ovom inicijativom. Ova hiža je sukus davno prohujale samostalne Bosne i Bosanskog Kraljevstva gdje se od dolaska Turaka pa do danas mnogo toga promijenilo, a i sam ovaj grad je bio žrtva velikih civilizacijskih sukoba reflektiranih kod nas. Kuća jednog velikana kao što je Mak Dizdar zaslužuje veliku vrijednost i pozornost,”, između ostalog rekao je prof. Besim Spahić, koji je na kraju govora izveo i svoju autorsku pjesmu koju je publika pozdravila velikim aplauzom.

Aleksandra Savić idejni tvorac pionirskog projekta kulturnog turizma u BiH Srce Hercegovine kazala je da je sa Makom Dizdarom povezana već odavno, a da ju je sa Fondacijom Mak Dizdar povezalo “Srce Hercegovine”.

Podsjećanja radi “Srce Hercegovine” je jedinstvena ruta obilježena piscima, pjesnicima i putopiscima, čiji koncept  ne podilazi stereotipima današnjice niti komercijalizaciji, fokusiran je na vrijednosti bh bogatog nasljeđa i predstavlja Hercegovinu kao djelić svijeta vječne inspiracije, otvarajući prostor za kreativan i inovativan pristup turizmu, želeći predstaviti i približiti svijetu naše bezvremenske vrijednosti, ali i nama samima. Odabrane lokacije kroz Konjic, Mostar, Stolac, Čapljinu I Trebinje dio su bosanskohercegovackog kulturno istorijskog nasljeđa, u kojem posebno mjesto pripada Makovoj hiži koja je i zvanično otvorila svoja vrata: “Za doste drage I velikane Srčane, Za sve pod nebom dobre ljude”.

“Ovakve zadužbine predstavljaju najsvjetlije trenutke našeg društva i često i ne nastaju nužno zbog toga da se nekome nešto “ostavi” u nasljedstvo, nego zbog iskonskog poriva da se izrazi nematerijalno, ono što je nevidljivo, ono što predstavlja talenat i genij jednog čovjeka, ovaj put Mehmedalije Maka Dizdara.
Ovo mjesto je iznad svega potrebno da ukazuje da možemo dalje učiti, da podsjeti da postoje puno jače i moćnije stvari od materijalnog – energija, duh, osjećaji, ljubav, razum – da postoji ideja! Uzimajući u obzir sadašnje stanje društva ovo nam je sada toliko važno i potrebno da se direktno veže sa osnovnim ljudskim potrebama – vodom i zrakom,” izmedju ostalog rekla je Aleksandra Savić, naglašavajući da je Srce Hercegovine idealna ruta za studijska putovanja i mlade, a da je Makova hiža od neprocjenjljive vrijednosti zbog sadržaja koji je veliki turistički biser, a i  podrška mladima u izgradnji kulturnog identiteta.“

Glumac Hrvatskog narodnog kazališta Robert Pehar govorio je stihove Maka Dizdara raskošnim talentom i razumjevanjem što je publika prepoznala, baš kao i mostarskog kantautora Sanela Marića Maru koji ne još jednom potvrdio svoju vrijednost.

U Makovoj hiži pored rukopisa, dokumenata, privatne biblioteke i drugih eksponata vezanih za lik i djelo Maka Dizdara, izloženo je i nekoliko značajnih postavki vezanih za umjetnost stećaka: serija fotografija «Bogumilska skulptura» velikog hrvatskog fotografa Toše Dabca, crteži i tumačenja motiva sa stećaka pod nazivom «Bogumilska umjetnost» švicarskog historičara umjetnosti Rudolfa Kutzlija, reljefi «Kolo» i «A na dnu smrti boje će ubo biti bolje» australijskog skulptora Adisa Fejzića, skulpture «Bosančica» bosanskohercegovačke umjetnice Amre Zulfikarpašić.

(haber.ba)


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh