Politika

Treba nam mrva hrabrosti da svima bude bolje

Mladen Ivanić je kao predsjedavajući Predsjedništva BiH krenuo od Afganistana – u intervjuu za “Oslobođenje” govori o planovima i načinima da svima bude bolje.

No image - Haber.ba

Išli ste u Afganistan ponukani idejom o ljepšoj slici Bosne i Hercegovine: a šta ćemo ovdje, na domaćem terenu?

Mislim, zaista, da nam treba drugi imidž Bosne i Hercegovine i da je do njega relativno lako doći zato što se od nas ne očekuje puno. Mi možemo puno promijeniti na međunarodnoj sceni samo ako barem nekoliko mjeseci iz BiH budu dolazile vijesti o kompromisima, rješenjima, a ne o sukobima. Da bi se to desilo, treba se okrenuti budućnosti, a ne stvarima koje su se desile u prošlosti. U svom predsjedavanju ću pokušati da nametnem takav oblik rada, piše “Oslobođenje“…

Crna i(li) siva lista

Naravno, ne mogu garantovati, ali sa promijenjenim imidžom automatski bi se stvorili uslovi za više investicija, laganiji dolazak kapitala i za stvaranje uslova da se krene u zapošljavanje, jer su to pokazala iskustva drugih zemalja, koje kad su promijenile sliku o sebi, vrlo brzo su ušle u fazu razvoja.

Kako kad je Vijeće ministara moralo govoriti kako nismo na crnoj nego na sivoj listi. Vi ste ekonomista, znate šta to znači?

Da, znam. Treba nam dogovor raznih nivoa vlasti jer ima problema u odnosu BiH – entitetske vlasti. Istinski razgovor da se problemi riješe. Oni se mogu riješiti. O njima treba razgovarati u pozitivnom smislu, jer su posljedice negativnog pristupa upravo ovakve. Srećom još uvijek nismo na toj listi, iako nam je ovo možda zadnje upozorenje. Očekujem da će Vijeće ministara u saradnji sa entitetskim vladama ovaj problem brzo razriješiti.

Znate da je opet problem Vlada bh. entiteta RS?

Sa Vladom (bh. entiteta) RS treba razgovarati i mislim da trebaju češće komunikacije. Institucionalnom saradnjom dobar dio problema može da se razriješi. Ako Vlada (bh. entiteta) RS ne želi da učestvuje u razgovorima o rješavanju, onda će se jasno vidjeti gdje je krivac. Suština je da treba razgovarati i moj apel je svim nivoima vlasti: razgovarajte, sjedajte i rješavajte probleme. U protivnom, ako zaista dođemo na crnu listu, udarci, šamari će uslijediti i po Vijeću ministara i po entitetskim vladama.

Razgovarala sam s Mladenom Bosićem i on je ubijeđen da će Milorad Dodik za naredne opće izbore opet praviti referendum: šta mislite o toj procjeni?

Kad je gospodin Dodik u pitanju, sve je moguće. Ali, mislim da će jako teško dobiti saglasnost unutar (bh. entiteta) RS o tim temama i uvjeren sam da to opozicija ne bi podržala. Za razliku od ovog emotivnog pristupa koji je bio vezan za Dan bh. entiteta RS. Mi smo imali prijedloge tih referenduma i ranije, o Sudu BiH, pa smo jasno pokazali stav. Mislim da će tako biti i u slučaju da se gospodin Dodik opredijeli za novi referendum uoči izbora. To bi bila providna igra, toliko vidljiva da ne vjerujem da bi imao ikakve efekte.

Jedan od konsenzusa u ovdašnjoj javnosti je da bi kompletna slika i imidž BiH bili bolji kada bi pravosuđe bilo aktivnije. Šta Vi kažete?

Mislim da pravosuđe u BiH nije dobro. Ali, za razliku od dobrog dijela javnosti, mislim da najveću odgovornost snosi međunarodna zajednica.

Zašto?

Zato što je u doba formiranja institucija i reforme pravosuđa imala najdirektnije konce u svojim rukama i najdirektnije odlučivala o ljudima – čuvena reforma Peddyja Ashdowna. Oni su odlučivali o ljudima koji će biti nosioci vlasti i oni su tada sve koji su imali svoj stav pomjerili. Iz svih naroda. A ostali su ljudi bez stava i podložni uticajima. Mi danas plaćamo cijenu toga i cijenu zloupotrebe međunarodnih sudija. Zanimljivo je da nijedan od tužilaca, od uspostavljanja Suda i Tužilaštva BiH nije karijeru završio normalno. I to je pokazatelj.

To je također i pokazatelj stepena korumpiranosti u ovoj zemlji. Sjetite se afere Barašin, a pogledajte i najnoviji primjer: suspendirani Salihović se pokazao kao jedan od najagilnijih u Dodikovoj kampanji. Šta drugo reći o onom pozivu Dodiku zbog referenduma nego da je bio direktna podrška kampanji?

Sasvim je jasno da je taj poziv pomogao Dodiku da dobije lokalne izbore. I svi su to znali. Mislim da je generalno problem tužilaštva – način izbora. Pod firmom nezavisnosti imamo vrlo netransparentan izbor, zatvoren u mali krug ljudi. Javnost malo o tome zna. Iskreno mislim da bi daleko bolje rješenje bilo da tužilački savjet ima obavezu da predloži tri kandidata, da se tužilac i predsjednik suda biraju u Parlamentu – ali ne običnom većinom, da ne bi bili sredstvo vladajućih, nego kvalifikovanom većinom, ako je potrebno i dvotrećinskih glasova u Parlamentu BiH i da to bude puno, puno više otvoreno za javnost.

Da li ste primijetili koliki je stepen šutnje bio u bh. entitetu RS na hajku iz Zagreba zbog hapšenja u Orašju?

Mene je to, moram biti iskren, iznenadilo. Ja razumijem reakciju Hrvatske kad kaže da ih nije trebalo hapsiti, da je problem dan, da…

Kako to razumijete?

To je sastavni dio političkog ambijenta. Ali, ulazak u sadržaj, komentari da žrtva ne može napraviti zločin, to je zaslužilo reakciju. A reakcija je bila slaba. Da li je to posljedica nekih privatnih odnosa koje gospodin Dodik i vlasti u Banjoj Luci imaju sa jednim dijelom predstavnika hrvatskog naroda, ne znam. Ja sam reagovao, jasno sam rekao da je to komentarisanje praktično uticaj na pravosuđe i da prevazilazi prihvatljivi stepen kritike. Sad, dalo bi se raspravljati je li ljude trebalo hapsiti ili jednostavno pozvati. Nekad je to dovoljno.

Kakve su relacije u Predsjedništvu BiH?

Mi smo vrlo korektni jedan prema drugom. Nema povišenih tonova, nema nerazumijevanja. Ima različitih političkih pogleda. Ja mislim da je to normalno. Trudio sam se da to u čemu se razlikujemo ne promovišemo u javnosti. I nastaviću tako da radim. Ljudski su odnosi vrlo korektni, oko nekih stvari ponekad ne možemo doći do zajedničkog stava upravo u stvaranju opšteg političkog ambijenta. Mislim da će biti jako teško očekivati kandidatski status, kako god da odgovorimo na pitanja iz upitnika, dok se ne promijeni politička klima, dok ne bude pozitivniji ambijent. A to znači, mora se riješiti Mostar, Stolac – moraju se riješiti neke stvari. Ne mislim da je to toliko teško, kako mi se čini da bi ključne političke ličnosti iz svih naroda trebale malo iskočiti iz ambijenta koji trenira većina. Samo malo pogledati šire, malo uzeti rizika na sebe i spremnosti da se nađu rješenja.

U bh. entitetu RS je na jednoj strani Dodik, na drugoj Savez za promjene. U Federaciji je sve stalo na relaciji Izetbegović – Čović. Kako je onda dobro u Predsjedništvu?

Pazite, mi dobro u svojim nadležnostima funkcionišemo i tu zaista nema nikakvih problema. Osjeti se da postoji različito viđenje kao što su pitanje Izbornog zakona, izbora hrvatskog člana Predsjedništva, izbora Doma naroda Federacije. Evo, ako hoćete, i stanja u Mostaru, osjeti se razlika povodom Stoca.

Razlike i bitke

I kad bi se te tri-četiri stvari riješile, mi ne da bismo bili pozitivna vijest, mi bismo bili superpozitivna vijest. Sa Banjom Lukom i odnosom (bh. entiteta) Republike Srpske su stvari jasne. Imaćemo Dodika koji će vječito galamiti na institucije BiH, a s druge strane Savez za promjene koji je čvrst, stabilan kao partner na nivou BiH. To je naša politička bitka koju ćemo iznijeti.

Kakvi su planovi kad je relacija Sarajevo – Beograd u pitanju?

Ti odnosi nisu kakvi bi trebali biti. Mislim da postoji jedna tenzija još od napada na Vučića u Srebrenici i otkazivanja posjete Nikolića zbog Orića. To je Beograd doživio kao dva događaja koja su teško pala i Beogradu pa i većini građana BiH iz reda srpskog naroda. Tu mora Izetbegović napraviti iskorak. Ključ je u odnosima gospodina Izetbegovića sa Nikolićem i Vučićem. Moja ideja je da pokušam iza Nove godine napraviti trilateralni sastanak, i na tome sam počeo da radim, premijera i predsjednika Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Mislim da je to svima najlakši način i najlakši format da uđemo ponovo u jednu vrstu pozitivnije komunikacije. Pokušaću, a vidjećemo da li ću uspjeti.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh