Svijet

Ključevi rata u rukama Bosanca – Dženan Šahović iz Doboja vodi istragu u Siriji

Upravo su Šahović i njegov kolega i mentor Åke Sellström za UN postavili smjernice rada inspektora u slučaju incidenata s hemijskim i biloškim oružjima, istim kakav se dogodio u Siriji, za koji se sumnja da je izveden sarinom. Svoje smjernice sada koriste na terenu

No image - Haber.ba


Sirija (Foto: arhiva)

CSI Sirija. Tako zovem tu akciju, govori za Večernji list Dženan Šahović iz sveučilišnog grada Umeå, direktor švedskog istraživačkog konzorcija koji se diči dugim i složenim imenom: Europski centar za napredne studije sigurnosti i ranjivosti, posebno s obzirom na velike incidente u vezi s hemijskim, biloškim, radiološkim, nuklearnim i eksplozivnim materijama. Osim toga, institut CBRNE, kako ga zovu, diči se i bliskom saradnjom s EU i UN-om.

Štaviše, upravo su Šahović i njegov kolega i mentor Åke Sellström za UN postavili smjernice rada inspektora u slučaju incidenata s hemijskim i biloškim oružjima, istim kakav se dogodio u Siriji, za koji se sumnja da je izveden sarinom. Svoje smjernice sada koriste na terenu – upravo je Sellström šef UN-ovih inspektora.

– Ne, nismo vjerovali da će se, nakon što je Sadam koristio nervno oružje protiv Kurda, ikada ponoviti išta takvo, pogotovo ne na civilima – kaže Šahović za Večernji, 38-godišnjak koji je 1992. iz Doboja otišao u Švedsku i tamo, kao politolog, počeo raditi s kolegom Sellströmom.

Znanost u akciji

– Dobro smo. Sve je u redu – kratko mu se javio porukom nakon što je na konvoj inspektora otvorena paljba u Damasku. Sellström se našao u unakrsnoj vatri, baš kako se nalazi i sada. O njihovom nalazu, barem nominalno, ovisi sudbina vojnog udara u Siriji, odnosno on drži u rukama ključeve rata i njegovog legitimiteta. On je, također, skriveni adut Rusije, država koje se protiv intervenciji, posebice nakon što je Obama objavio spremnost za napad.

– Uvjeren sam da će svoj posao obaviti profesionalno. On nema veze s politikom. Njega zanima samo znanost – kaže Šahović. 64-godišnji Åke Sellström je cijenjeni neurobiolog, doktorand sveučilišta u Göteborgu gdje je titulu zaradio radom o utjecaju nervnih otrova na stanice mozga.

– UN je Sellströmu postavio samo jedno pitanje: Što je bačeno? Njihova istraga spada u rudimentarnu znanost. Na njima nije da prstom upere u krivca, oni nisu istraživali s koje je strane doletjela granata. Najlakše bi se njihov zadatak nazvao forenzičnom istragom – kaže. Ovo je prvi puta da misiju predvodi znanstvenik, a ne diplomat ili general.

– Smatram da je to prednost. Tako smo uvjereni da će nalazi biti neovisni, a i takva je misija prihvatljivija na terenu – govori Šahović. Njegov kolega, koji mu je samoinicijativno prepustio mjesto direktora instituta da bi mu dao prostor za napredovanje, dok se on povukao na mjesto savjetnika, nije novak na ratnom teritoriju. U Iraku je dugo radio kao inspektor oružja. Od 2006. do 2009. Šahović i Sellström radili su na standardizaciji procedure.

– UN povijesno nije mogao provoditi takve istrage. Za hladnog rata države su razvile svoje procedure koje su bile vrlo različite – kaže te dodaje da trenutno sarađuju i s hrvatskim MVP-om u projektu edukacije granične policije za detektiranje kemijskog i biološkog oružja, velike prijetnje u budućnosti.

Prvu edukaciju – simulaciju napada hemijskim i biološkim oružjima – inspektora iz raznih država vodio je Šahović 2009. na “njihovom” terenu budući da CBRNE kao partnere ima sveučilište u Umeåu te švedski vojni centar za biološka i ostala nekonvencionalna oružja. U njihovim će se laboratorijima, kao i u laboratorijima u Finskoj analizirati uzorci.

– Najvažnije je da su uzeli uzorke i dopremili ih poštujući strog lanac odgovornosti. To je ogroman uspjeh – nastavlja Šahović.

Indicije za krivce

Uzorke su uzeli iz okoline, od pacijenata su izuzeti uzorci kose, krvi i tkiva, razgovaralo se s medicinskim osobljem koje je prvo pružilo pomoć te s preživjelima. Trebat će 10-ak dana dok Sellströg ne preda izvješće koje će sadržavati odgovor što je korišteno u Siriji. No, iako im to mandat ne traži – niti ne dopušta – svojim bi detaljnim odgovorom mogli ponuditi i indikacije o počinitelju.

– Diplomatski govoreći, kad se analizira agens, može se utvrditi njegova kvaliteta, koliko su molekule čiste i jesu li dodavane druge tvari kako bi stabilizirale plin. Ukratko, može se utvrditi kvaliteta što opet može upućivati na razinu tehnologije korištenu pri izradi – kaže Dženan Šahović te dodaje: To je znanstveni dio. Te indicije bi mogle poslužiti za imenovanje krivca. Ali to je već politika.

(depo)


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh