
Vladimir Putin (Foto: Arhiva)
On sjedi na vrhu “vetikale moći” koju je sam stvorio i koji upravo sada odlučuje kojim će putem krenuti Rusija, secira u četvrtak BBC lidera goleme Ruske Federacije i jednog od glavnih svjetskih igrača, prenosi Hina.
BBC ističe da je vrlo teško analizirati Rusiju i odgonetnuti šta Moskva smjera, a da ne pokušate ući u Putinov obrazac razmišljanja i upitate se šta on trenutno misli o Ukrajini, koji motivi stoje iza njegovih poteza u spoljnjoj politici i koji mu je cilj.
Jedna stvar zbog koje je Putin ljut jeste njegov osjećaj da ga je Zapad prevario.
“Vidjeli smo to u Libiji 2011. Moskvu su uvjerili da ne blokira rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN-a o zoni zabrane letenja kako bi se zaštitili civili. No, vojna akcija NATIO-a je dovela do smjene režima i smrti Moamera Gadafija, a to je daleko od onoga što je Rusija očekivala. Stoga je jasno zašto je Moskva bila hitra i bez razmišljanja stavila veto na rezolucije o Siriji”, podsjeća BBC.
I što se Ukrajine tiče, Putin smatra da ga je Zapad prevario. Prošlog mjeseca je poslao izaslanika u Kijev da sudjeluje u pregovorima oko kompromisnog sporazuma između predsjednika Viktora Janukoviča i pozicije, koji su amenovali ministri Njemačke, Francuske i Poljske. Taj sporazum je uključivao prijevremene izbore, ustavnu reformu i vladu nacionalnog jedinstva.
“Predstavnik Kremlja nije potpisao sporazum, ali ga je Rusija prihvatila kao najbolje rješenje u lošoj situaciji. Ostao je, međutim, samo na riječima”, piše BBC i zaključuje da je Moskva bila potpuno zatečena razvojem događaja.
Prema Putinu, svijet je takav u kojem Zapad danonoćno kuje zavjere kako bi destabilizovao Rusiju i samog Putina. Ističe primjere poput Revolucije ruža 2003. u Gruziji i Narandžaste revolucije u Kijevu naredne godine. Moskva je uvjerena da iza obje stoji Zapad. Takođe smatra da je Zapad podstakao i finansirao najnovije ulične proteste u Moskvi.
Rusija već mjesecima optužuje SAD i EU da “zakuhava” stanje u Ukrajini zbog geopolitičkih ciljeva, a tu je i pitanje NATO-a. Putin je još 2010. podsjetio NATO na obećanje da se neće dalje širiti, a sada se već nagađa da bi prozapadna vlast u Kijevu mogla značiti buduće članstvo Ukrajine u Sjeveroatlantskom savezu.
Zapad na intervenciju Moskve na Krimu gleda kao na “brutalnu agresiju”, no Putin tu vidi jedno “veliko licemjerje”.
“Nikada ne propušta priliku podsjetiti svijet na američku intervenciju u Iraku, Libiji i Avganistanu”, dodaje BBC i zaključuje da su Putinu ruski nacionalni interesi najvažniji. Stoga će se pobrinuti da ruska Crnomorska flota ostane na Krimu i da novo ukrajinsko vodstvo dobro promisli prije nego što prigrli Zapad i odbaci Rusiju, prenosi RTL.
(nezavisne)
