Nobelova nagrada (Foto: Ilustracija)
Dobitnik Nobelove nagrade za mir će biti saopćen u petak, a među kandidatima nalaze se bivši američki obavještajni analitičar Edward Snowden, papa Franjo, ruski predsjednik Vladimir Putin i mlada aktivistica Malala Yousufzai, javlja Anadolu Agency (AA).
Iako je spisak od ukupno 278 kandidata javnosti gotovo nepoznat, ono što se već sada zna je da se među imenima nalaze različiti profili osoba od političara, aktivista, novinarki, antiratnih grupa pa do bivših obavještajaca.
Kako piše norveški portal “The Local”, ime pobjednika ove prestižne nagrade će biti poznato u petak na svečanoj ceremoniji u Oslu dok se među najvećim favoritima spominju papa Franjo i Edward Snowden.
Jedan od favorita je i Malala Yousafzai, pakistanska učenica i aktivistica za prava djece. Poznata je po svom aktivizmu za prava djevojčica i pravo na obrazovanje. Bila je žrtva napada vatrenim oružjem 2012. godine, ali nije odustala od svoje misije.
Norveški mediji pišu kako je ipak vrlo teško predvidjeti ko bi mogao dobiti Nobelovu nagradu za mir ove godine jer je Nobelov odbor pripremio listu sa 278 kandidata od kojih će jedan dobiti prestižnu nagradu s kojom će ući u historiju.
Ipak, norveški mediji navode kako bi se moglo desiti da Nobelov odbor izabere neku osobu ili organizaciju iz Rusije zbog politike koju ta zemlja posljednjih mjeseci vodi prema Ukrajini.
“Ruska politika u Ukrajini, aneksija Krima i ugrožavanje granica, ali i način na koji Kremlj tretira disidente, nešto je što Nobelov odbor neće moći ignorisati”, kazao je Antoine Jacob, autor historijske knjige o Nobelovim nagradama.
– Ruski list “Novaya Gazeta” među favoritima
Mogući dobitnik Nobelove nagrade za mir tako bi mogao biti prodemokratski ruski list “Novaya Gazeta” za koji se vjeruje da je jedan od rijetkih nezavisnih medija u Rusiji čiji novinari su nerijetko izloženi nasilju pa i ubistvima.
Ipak, Kristian Berg Harpviken, direktor Instituta za istraživanje mira u Oslu (PRIO), smatra da najveće šanse da dobije ovogodišnju nagradu ima grupa “Japanski građani koji štite Član 9.” koja želi da se donese antiratni ustav u Japanu.
“Možda smo mislili za ratove između država da su gotovo nestali nakon okončanja Hladnog rata. Ipak, događaji u Ukrajini i tenzije u istočnoj Aziji podsjećaju nas da se ratovi opet mogu desiti. Zato bi vraćanje na principe koji su bili važni u ranim periodima dodjele Nobelove nagrade za mir moglo biti presudno”, ističe Harpviken.
Imena većine se ne znaju, ali već sada norveški mediji navode da se na listi nalaze i bivši predsednik Sovjetskog Saveza Mihail Gorbačov, ubijena ruska novinarka Ana Politikovskaja, ljekar iz Konga Denis Mukwege koji 25 godina liječi žrtve silovanja ali i aktivista Ales Bialitski iz Bjelorusije.
Norveški Odbor za dodjelu Nobelove nagrade prošle godine je nagradu za mir je dodijelio UN-ovoj Organizaciji za suzbijanje hemijskog oružja (OPCW), koja je nadgledala uništavanje sirijskog hemijskog arsenala.
Nobelova nagrada za mir dodjeljuje se od 1901. godine, a do sada su je, između ostalih, dobili Jean Henri Dunant, osnivač Crvenog križa i začetnik Ženevske konvencije, američki predsjednik Theodore Roosevelt, za sastavljanje mirovnog ugovora na kraju rusko-japanskog rata, Arthur Henderson, predsjednik Konferencije o razoružanju Lige naroda, Martin Luther King Jr., borac za građanska prava, majka Tereza, za kampanju kojom se upozorava na problem siromaštva, Mirovne snage Ujedinjenih naroda i američki predsjednik Barack Obama, zbog poziva na smanjenje zaliha nuklearnog naoružanja i rada za mir u svijetu.
(Anadolu Agency)
Loading ...